Izvještaj: Više novca, nego smisla u BiH?
Istraživanje koje pokazuje da BiH još uvijek nedostaje kapaciteta, znanja i vještina da u potpunosti iskoristi raspoložive fondove EU.
Vijest koja je obilježila proteklu sedmicu vezana je za našeg prvog susjeda. Hrvatska će u sljedećem proračunskom razdoblju moći povući do 11,7 milijardi eura, od čega 8,092 milijardi za kohezijske politike, 3,462 za zajedničke poljoprivredne politike te 203,7 milijuna za schengensku granicu. Pored ovih alokacija koje su rezervirane za Hrvatsku, ona će se moći natjecati i za sredstva namijenjena za neke zajedničke programe Unije. Hrvatska će moći koristiti sredstva i iz inicijative namijenjene za zapošljavanje mladih, koja će ukupno imati na raspolaganju 6 milijardi eura. Cilj Popularijevog četveromjesečnog istraživanja o onome što smo nazvali “shvatanje novca Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini (BiH)” bio je upoznati izazove s kojim se suočavaju različiti nivoi vlasti u BiH u svom razumijevanju finansijskih prilika koje nudi EU.
Kada govorimo o procesu pridruživanja EU, zbog vječitih unutrašnjih političkih previranja, u 2013. godini BiH je još dalje od pridruživanja Uniji nego što je bila prije pet – ili čak deset – godina. S izuzetkom vizne liberalizacije, Studija izvodljivosti u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koja je urađena prije skoro deset godina bila je najzahtjevniji zadatak koji je BiH uradila u periodu poslije rata. To je, bez sumnje, pomoglo stvaranju pro-evropske i dinamične klime u državi. Ali godine koje su uslijedile nisu pružile isti nivo posvećenosti procesu pridruživanja EU, jer su političke blokade i nedostatak razgovora o ambicijama države o EU postale norma. Kao rezultat ovog kašnjenja, ostala je ogromna količina posla koja još uvijek čeka da se završi na bosanskohercegovačkom putu ka EU. To podrazumijeva mijenjanje i usvajanje zakona i propisa, racionalizaciju javne administracije, poboljšanje kapaciteta i vještina, a sve mora zadovoljiti standarde EU.
Pitanje koje postavljamo je da li su političke nesuglasice i različiti interesi doveli do toga da nam EU kao krajnja destinacija bude još udaljenija kada govorimo o EU novcu koji je dostupan u pretpristupnom procesu. Posmatrajući praktične implikacije finansijske pomoći EU u BiH, Populari je posjetio mjesta koja su često u sjeni i o kojima se rijetko priča. Kako su oni shvatili EU, da li su iskoristili mogućnosti i šta očekuju u budućnosti su bila centralna pitanja ovog istraživanja. Obilazak je obuhvatio različite aktere: male, i nešto veće, one koji imaju dobre izglede po automatizmu, i one koji sami treba da ih stvore.