Izvještaj: BiH – Vječito poseban slučaj

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, svako od nas proizvede oko 1 kg otpada svaki dan. Ta cifra se odnosi samo na otpad koji proizvodimo u domaćinstvu, takozvani komunalni otpad. To godišnje iznosi 365 kg po osobi. Ako tu cifru pomnožimo sa 75,5, što je prosječan životni vijek čovjeka u BiH, vidjet ćemo da svaki stanovnik ove zemlje proizvede 27.557,5 kilograma otpada tokom svog života. To je težina četiri velika afrička slona.

U sklopu projekta Britanske ambasade u BiH pod nazivom “EU Priče”, think tank Populari objavio je izvještaj pod naslovom “BiH – Vječito poseban slučaj” – bosanski pristup upravljanju ambalažnim otpadom. To je studija o današnjoj Bosni, njenoj (ne)usklađenosti sa EU standardima, životnom stilu i ekonomskim (ne)perspektivama, načinjena kroz priču o upravljanju ambalažnim otpadom.

U Europskoj uniji, otpad se sve više tretira kao mobilni proizvod sa određenom tržišnom vrijednošću, dakle roba. Kao takav, on potpada ne samo pod propise iz oblasti zaštite okoliša, već ga regulira i zakonodavstvo vezano za slobodno kretanje robe. Stvoren je sistem koji promovira prelazak sa deponiranja na reduciranje nastanka, recikliranje i ponovnu upotrebu otpada tako što stvara tržišne poticaje za pristupanje otpadu kao resursu. Pitanje upravljanja otpadom je toliko važno da su EU članice jedne drugima prijetile i zatvaranjem granica.

U poređenju s ostatkom regiona, bosanski podaci o ponovnoj upotrebi otpada izgledaju smiješno. Grad Zagreb reciklira 40% otpada, i namjerava povećati procenat na 70% u narednom periodu, jer se smatra da su trenutne cifre preniske. Beograd je nedavno uveo sistem odvojenog prikupljanja komunalnog otpada u sklopu srbijanske Nacionalne strategije upravljanja otpadom, kojom se predviđa puno uvođenje europskih standarda u recikliranju do 2019. S druge strane, Sarajevo reciklira nešto malo više od 10% otpada koji proizvode njegovi stanovnici.

Ključni problem u Bosni su skromne ambicije. Nažalost, recikliranje nije izuzetak, baš kao ni ostale oblasti života. Slijedeći logiku po kojoj je Bosna vječno specijalan slučaj, te je stoga i malo sasvim dovoljno, BiH zakonodavci postavili su izuzetno niske reciklažne kvote, puno niže nego u susjednim zemljama i EU 27, što promovira neefikasnost i obesmišljava uspostavljanje sistema upravljanja ambalažnim otpadom po EU standardima.

Ključni politički akteri u BiH, za razliku od njihovih Njemačkih i Danskih kolega, smatraju da je Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu samo bespotrebna komplikacija koja stiže iz Brisela. U isto vrijeme, zanemaruje se ogroman ekonomski potencijal u industriji ambalažnog otpada.

Bude li nastavila ovim tempom, uz zakonska rješenja koja su trenutno na snazi, Bosna će zaista vječno ostati “poseban slučaj”. Umjesto privremenih rješenja, asimetrične implementacije zakonodavstva u dva entiteta te neopravdanog odlaganja obaveza kao što je uvođenje ciljeva iz Direktive, potrebno je usvojiti ozbiljan pristup ovom pitanju kako bi se uštedjelo vrijeme i novac. Vrijeme je da BiH nauči vrijedne lekcije od zemalja EU i svojih susjeda, te se počne oslanjati i na vlastita iskustva iz dosadašnjeg toka procesa pridruživanja. Konačno, došlo je vrijeme za BiH da ostavi iza sebe koncept „specijalnog slučaja“ i okrene se marljivom radu i reformama.

Zbog relativno skromnog broja  detaljnih i konkretnih informacija o tome kako proces pristupanja EU utiče na svakodnevni život građana BiH, Populari je u 2011. godini  pokrenuo projekt pod nazivom “EU priče”, koji se bavi svakodnevnim problemima koji su izravno povezani sa EU. Projekt “EU priče”, koji je financiran od strane britanske ambasade u BiH, sastoji se od niza studija slučaja na temelju istraživanja o tome kako proces pristupanja EU utiče na svakodnevni život građana BiH. To su konkretne i specifične priče koje odražavaju stvarne, životne probleme koje EU donosi u BiH.

Glavni cilj je pružiti  kreatorima politika u BiH dobro artikulirane i detaljne dokaze, ali istovremeno izložiti problematiku na način da je i šira javnost prihvati kao korisnu. Sve priče nude drugačiji ugao posmatranja problema, te omogućavaju, prvenstveno domaćim akterima /političarima da bolje razumiju, a potom i da utiču na procese na konkretniji način, što je najadekvatniji pristup EU debati.

Kompletan Izvještaj možete preuzeti ovdje (.pdf) >>>