Katarina Cvikl, istraživačica javnih politika Popularija u medijima

Prijevod citata Katarine Cvikl iz novinskog članka Michaela Martensa u njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.


Je li Bosna država u kojoj korumpirani političari ne daju šansu mladim, dobro obrazovanim ljudima? Katarina Cvikl je dala drukčiji odgovor.  

 

Od 2012. ova mlada Slovenka radi kao istraživačica javnih politika u Populariju, najboljem centru za socio-ekonomska istraživanja u Bosni i Hercegovini. Iz empirijski utemeljenih istraživanja i analiza Popularija može se mnogo toga naučiti o ovoj zemlji - na primjer činjenica da su mnogi nezaposleni Bosanci krivi za situaciju u kojoj se nalaze, čak i oni visokoobrazovani. Tako je barem navedeno u najnovijoj Popularijevoj studiji koja se bavi nezaposlenim visokoobrazovanim mladim ljudima u Bosni.  Na ovu ideju, Populari je došao nakon gorkog iskustva potrage za mladim zaposlenicima. "Naše iskustvo u vezi radne etike kandidata koju su pokazali svojim aplikacijama i na intervjuima bilo je poprilično uznemiravajuće”,  kaže Cvikl. Kroz istraživanje o ovoj temi, Populari je ubrzo shvatio da mnogi potencijalni poslodavci u Bosni imaju slične dojmove. “Shvatili smo da je došlo vrijeme da se pokrene rasprava o ovoj temi."


Arogantni svjetonazor


To se postiglo – polazeći od izuzetno provokativnih teza. "Kao jedini razlozi za stanje nezaposlenih mladih u Bosni se navode loša ekonomska situacija i nedostatak mogućnosti, dok se stav mladih ljudi ne spominje", rekla je istraživačica javnih politika iz Slovenije. Prema Popularijevom istraživanju, stav mladih u BiH pri zapošljavanju nije kakav bi trebao biti.  Sve započinje nerealnim očekivanjima mnogih diplomanata. Naime, studenti su uvjereni da su elita u svojoj zemlji i da će ih odmah po završetku fakulteta, čekati posao, pa mnogi mladi akademici misle da “imaju pravo na poseban tretman", navodi se u studiji. Ovaj arogantni pogled na svijet studenata nastaje i pod uticajem njihovih profesora koji su još uvijek uglavnom akademici stare jugoslavenske škole, kada je studiranje bilo zapravo iznimka.

 

Danas , međutim, biti fakultetski obrazovan nije ništa posebno ni u Bosni. Svake godine, sve je veći broj studenata iako ukupni broj stanovnika opada.  Iako je Bosna 1991. godine imala 4,4 milijuna stanovnika, a danas, nakon dva i po desetljeća i rata, broji jedva 3,8 milijuna,  broj upisanih studenata na bosanskim fakultetima, u posljednjih petnaestak godina se udvostručio, s 58.000 studenata u 2000. godini na više od 115.000 studenata. 

 

Nema ništa loše u tome, ali ova ekspanzija akademskih titula dovela je do toga da mladi završavaju fakultete samo da bi ta informacija figurirala u njihovoj biografiji.   

 

"Danas je ispravan stav potrebniji od fakultetske diplome”, kaže Katarina Cvikl.

 

Novinske članke možete pronaći na desnoj strani.

 

Proizvodi

Our publications are licensed under a Creative Commons license.

You are free to quote, copy and share this publication, as long as you attribute it to the think tank Populari.

Tekući Projekti
Iz Brazila u Brisel
FCO projekt "EU priče"
Više novca nego smisla u BiH?
FCO projekt "EU priče"