Prezentacija i diskusija: Indeks održivosti organizacija civilnog društva za 2012. godinu za područje Bosne i Hercegovine

Aldijana Okerić, stažist i Katarina Cvikl, istraživač Popularija učestvovale su na prezentaciji Indeksa održivosti organizacija civilnog društva (IOOCD) za 2012. godinu za područje Bosne i Hercegovine koja se 23.08.2013. godine održala u prostorijama ACIPS-a (Asocijacija Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije) u Sarajevu.  


 

Prezentaciju izvještaja o indeksu i diskusiju vodili su Anes Makul, predsjednik ACIPS-a, Darko Brkan predsjednik udruženja građana ‘Zašto ne?’ i Damir Banović, izvršni direktor Centra za političke studije.

 

Indeks održivosti organizacija civilnog društva (IOOCD) predstavlja mehanizam koji USAID koristi kako bi pratio napredak održivosti organizacija civilnog društva u zemljama centralne i istočne Europe i Euroazije. Ovom prilikom je predstavnik ACIPS-a Anes Makul prezentirao neke od glavnih dijelova izvještaja za 2012. godinu.  Visina IOOCDa se određuje kroz sedam kriterija: održivost nevladinih organizacija, pravno okruženje, organizacijski kapacitet, finansijska održivost, zagovaranje, pružanje usluga, infrastruktura i javni imidž. Raspon ocjena se kreće od 1 do 7, gdje jedan označava veoma napredan stepen razvoja. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, rezultati pokazuju najbolje ocjene za područje zagovaranja (3.2), javni imidž, pravno okruženje i organizacijski kapacitet (3.4).  Finansijska održivost sa ocjenom 4.7 pokazuje kako su organizacije civilnog društva i dalje u velikoj mjeri ovisne o podršci međunarodne zajednice – navodi se u izvještaju.

 

Problem vezan za indeks održivosti organizacija, kao što se ispostavilo u toku diskusije, predstavlja metodologija koja je korištena prilikom izrade istog. Presjek ocjena za rad svih organizacija na području Bosne i Hercegovine dat je na osnovu ocjena samo petnaest predstavnika organizacija civilnog društva. U samom izvještaju nije navedeno koje su to organizacije civilnog društva učestvovale u fokus grupi i davanju ocjena za sedam prethodno navedenih područja. Samim tim postavlja se pitanje koliko je zapravo ovaj izvještaj reprezentativan i objektivan kada je u pitanju ocjena rada organizacija civilnog društva.

 

Adis Arapović, predstavnik Centra civilnih inicijativa, naglasio je kako se ovaj izvještaj može iskoristiti protiv organizacija civilnog društva budući da metodološki i narativno nije dobro urađen.

 

“Narativni dio koji se nalazi pored statističkog prikaza ocjena rada je suviše generalno postavljen, rečenice koje su korištene za opis statističkih podataka su napisane proizvoljno, bez relevantnih referenci. Samim tim, dolazimo do jedne paradoksalne situacije da se upravo izvještaj o održivosti može iskoristiti protiv održivosti,” naglasio je Arapović.