Mesna industrija u Bosni i Hercegovini

Think tank Populari ispitao je bosanskohercegovački veterinarski sektor kroz prilično jedinstven objektiv: zaštita životinja pri klanju. U kontekstu zahtijeva EU u polju dobrobiti životinja, think tank Populari ispitao je bh. zakonodavstvo, kao i nivo do kojeg se zakonodavstvo i praksa podudaraju na terenu. Rezultat istraživanja je kratki izvještaj namijenjen privatnom sektoru ali i bosanskohercegovačkim državnim službenicima, i donosi preporuke o tome na koji način još bolje uskladiti praksu i zakonodavstvo sa zahtjevima EU.


Svakodnevno slušamo da će, kao potencijalni kandidat za EU, BiH morati uskladiti svoje zakonodavstvo, te harmonizirati svoje prakse sa evropskim zakonodavstvom i praksama. S obzirom da se u svijetu sve više pominje sigurnost hrane, te se potrošači sve više interesiraju odakle ta hrana dolazi, posebno poglavlje u okviru pravne stečevine EU posvećeno je ovoj važnoj temi. Svake godine 360 miliona svinja, ovaca, koza i goveda, te nekoliko milijardi pilića, zakolje se u klaonicama širom EU, i tu se više ne radi samo o finalnom proizvodu i njegovom uticaju na potrošače, već o dobrobiti domaćih životinja. 

 

EU je zvanično prepoznala životinje kao bića koja imaju osjećaje, te posjeduje značajan broj zakona koji se odnosi na dobrobit životinja u Acquis-u – i to ne samo iz humanih razloga, već i da izjednači tržište i izbjegne trgovinske probleme. S obzirom da Hrvatska, prvi susjed Bosne i Hercegovine, i najznačajniji trgovinski partner, ulazi u EU 1. jula 2013., što će prouzročiti značajne ekonomske gubitke za bh. proizvođače mesa, think tank Populari pokrenuo je projekat kroz koji je ispitao bh. veterinarski sektor i to kroz prilično jedinstveno, i do sada neistraženo, polje: dobrobit životinja. 

 

Bh. veterinarski sektor u centru je pažnje već više od dvije godine zbog velike trgovinske razmjene između Hrvatske i BiH. Fokus je do sada uglavnom bio na neispunjenim higijenskim, laboratorijskim i standardima kontrole bolesti kada govorimo o izvozu mesa, međutim, nije se mnogo pažnje posvetilo komponenti dobrobiti životinja, koja je također neophodna ukoliko se želi izvoziti u EU. Dobrobit životinja je, kao pravni koncept, u velikoj mjeri pogrešno shvaćena u BiH, i ne tretira se ozbiljno. Ono zakonodavstvo u ovom polju koje je do sada usklađeno se ne implementira. Populari stoga želi privući pozornost na dobrobit životinja kao moguću pokretačku snagu na tržištu, što je EU prepoznala još prije 40 godina, te rasvijetliti detalje i tehničke pojedinosti koje se često izostavljaju prilikom pokušaja da se EU razumije.

 

Iz tih razloga Populari je ispitao situaciju u bh. peradarskom sektoru s ciljem identificiranja problema i predlaganja rješenja za izvoz iz BiH, kao i s ciljem pokretanja javne rasprave o dobrobiti životinja i implikacijama za ekonomiju, zdravlje ljudi, i sigurnost hrane. Cilj nam je bio istražiti kakve su klaoničke prakse u BiH danas i koliko su usklađene sa standardima EU.

 

Kako bi se omogućio izvoz u EU, šta se još mora uraditi u polju dobrobiti životinja u BiH? To podrazumijeva zakonodavstvo, infrastrukturu, resurse, i prakse. Odakle dolazi novac? Da li je ova tema uopće zastupljena u bh. politici, privatnom sektoru i javnosti uopće? Ukoliko BiH želi postati zemlja članica EU, na ova pitanja će se što prije morati naći odgovori.

 

Istraživanje je fokusirano na proizvodnju tovnih pilića – brojlera – jer je to jedan od glavnih poljoprivrednih podsektora u BiH i ima ogroman potencijal za rast, iako trenutno BDP-u doprinosi samo s 1,3% (mali procenat s obzirom na povoljne uvjete u zemlji za proizvodnju peradi). Iako se proizvodnja peradi još uvijek tretira kao obiteljski posao, postoji nekoliko velikih i 10 – 15 srednje velikih proizvođača peradi. Pileće meso čini značajan dio izvoza, posebno u Hrvatsku. S porastom potražnje za piletinom u posljednjih šest godina, zbog cijene i sve veće brige za zdravlje, ovaj sektor je ekonomski najpoželjniji u smislu ulaganja u mesnu industriju, te time i jedan od najkorisnijih za bh. ekonomiju. 

 

Tokom istraživanja, Populari je posjetio klaonice, gdje smo imali priliku vidjeti neobično humano postupanje s pilićima prilikom klanja. Iako smo u klaonice ulazili sa strepnjom, uskoro smo uvidjeli da problem nije u klonicama, već u papirologiji. Istraživanje nas je odvelo i na farme gdje je, dok smo stajali među hiljadu pilića starih 4 dana, uzbuđenje prevagnulo, ali možemo posvjedočiti o brizi koju pojedinačni farmeri poklanjaju svojim pilićima. Također smo obavili intenzivne intervjue sa dužnosnicima EU u polju dobrobiti životinja, bh. državnim službenicima koji rade u veterinarskom sektoru, bh. službenicima na različitim administrativnim nivoima, predstavnicima bh. proizvođača, i drugim pojedincima koji su povezani s ovim sektorom. 

 

Izvještaj „Mesna industrija u Bosni i Hercegovini“ donosi niz preporuka i za bh. političare, i za bh. proizvođače, kako bi napravili pozitivne korake ka provedbi zahtijeva EU, ali i provedbi naših državnih zakona. Neuspjeh da se održi pristup kompletnom tržištu EU trebao bi potaknuti bh. političare da razmisle o tome da li su spremni izgubiti milione.

 

Izvještaj  „Mesna industrija u Bosni i Hercegovini“ izrađen je u okviru Programa TRAIN (Centri za istraživanje: savjetovanje i istraživanje kroz interakciju i umrežavanje) kojeg vodi Njemačko vijeće za vanjske odnose (DGAP). Sam Program finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke (Pakt za stabilnost jugoistočne Evrope).